BERLIN

Nakon niza putovanja izvan Europe odlučili smo posjetiti jedan od povijesno najznačajnijih gradova na europskom kontinentu – Berlin. S otprilike 3 450 000 stanovnika najveći je grad Njemačke te ujedno i glavni grad, a po broju stanovnika u Europi zauzeo je visoko drugo mjesto odmah iza Londona.

Za razliku od većine metropola koje smo dosad posjećivali, u Berlinu gotovo da nismo imali osjećaj kako se radi o višemilijunskom gradu. Naime, gustoća naseljenosti nije tako visoka kao u drugim europskim metropolama, a površina koju grad zauzima iznosi preko 890 km². Zbog izrazito velike površine nakon 40-minutne vožnje vlakom iz samog centra Berlina još uvijek ćete se nalaziti unutar granica grada. Njemačka je, za razliku od većine europskih zemalja, u 2011. godini imala izvanredno visok stupanj ekonomskog razvoja i to je vidljivo po mnoštvu gradilišta i raskošnih objekata koji se trenutačno grade. Nemoguće je ne zamijetiti kako su dobro arhitektonski uklopili moderne građevine s prelijepim starim zgradama kojih ima poprilično, ali još je zanimljivije kako su nekadašnje stare goleme zgrade (nekada u službi vojarni i skladišta) prenamijenili u funkcionalna i suvremena središta, kao na primjer u šoping-centre, muzeje, galerije i slično.

Turisti koji posjećuju Berlin uglavnom ciljaju na razgledavanje najpoznatijih povijesnih lokacija koje obilježavaju razvoj grada i događanja u njemu. Takvih povijesnih spomenika ima posvuda po gradu i prilično su udaljeni jedni od drugih, pa je i to dodatni razlog zbog kojeg ne možete u potpunosti „doživjeti“ poveći broj posjetitelja koji su svakodnevno u obilasku grada. Budete li imali prilike posjetiti Berlin, računajte da se za posjet sjedištu parlamenta Reichstaga morate prijaviti barem dva dana unaprijed. Berliner Dom, najznačajniju od mnogobrojnih crkvi u Berlinu, možete posjetiti istog dana, i to bez najave. Ulaz se naplaćuje 10 eura, ali naoružajte se strpljenjem, jer zbog izrazitog zanimanja turista čekanje u redu može potrajati. Iako smatramo da plaćanje za posjet crkvama nije u duhu istih, moramo reći da se ipak u konačnici isplati platiti ulaznicu i pogledati unutrašnje uređenje crkve. Osim toga, imate priliku popeti se visoko na njezinu kupolu i prošetati s vanjske strane, odakle se pruža veličanstven pogled na ovaj veliki grad. Želimo napomenuti da se i u nekim drugim manjim crkvama također naplaćuje ulaz, a uz to dodatno i dozvola za fotografiranje, no kako u njima nema ništa toliko posebno što treba ovjekovječiti, naš je savjet da taj dodatni iznos ne plaćate.

Prije posjeta Berlinu naše predodžbe o njemu bile su potpuno različite od onih koje smo stekli nakon dolaska u grad. Ono što nas je najviše zanimalo vidjeti ostaci su Berlinskog zida, koji je ostavio tako dubok trag u povijesti toga grada, a pogotovo među onima koji su nažalost to sve doživjeli i proživjeli na vlastitoj koži. Da podsjetimo, Berlin je 1961. zidom bio podijeljen na istočni i zapadni dio, iako se sam grad zapravo u potpunosti nalazio u Istočnoj Njemačkoj, odnosno Njemačkoj Demokratskoj Republici. Padom komunizma 1989. zid je srušen, a Berlin postaje glavnim gradom ujedinjene Njemačke. Očekujući kako ćemo tragove zida pronaći na mjestu na kojem je bio prvobitno sagrađen, ostali smo pomalo iznenađeni činjenicom da je zid gotovo u cijelosti uklonjen, a dijelovi zida mogu se pronaći “razbacani” na različitim lokacijama grada poput spomenika. Nekadašnji zid u biti i nije bio sazidan na licu mjesta, već je bio sastavljen od velikih gotovih betonskih blokova koji su bili posloženi jedan do drugoga. Tražeći ostatke zida prvo su nas uputili da razgledamo nekad glavni prijelaz između Zapadne i Istočne Njemačke, tzv. Checkpoint Charlie, gdje danas stoje dva američka vojnika odjevena u ondašnje uniforme s američkom zastavom u ruci. Iza vojnika nalaze se ruske šubare i razne druge kape koje turistima, koji se s njima požele slikati, radi atrakcije stavljaju na glavu. Tu se nalazi i lijepo uređen muzej koji svojim sadržajem opširno govori o Berlinu u vrijeme postojanja Berlinskog zida. Sitne komade zida kao suvenire možete kupiti na različitim mjestima u gradu, no upitna je njihova vjerodostojnost.

Ako želite dobiti stvarnu sliku grada, morate se udaljiti od centra i voziti vlakom barem 15 – 20 minuta u periferni dio, koji nije toliko uređen kao sam centar. Mi smo se uputili u razgledavanje prema istočnom dijelu grada, gdje se još mogu vidjeti poneke stare i napuštene zgrade, koje ostavljaju dojam kako je grad izgledao prije nego što je zid uklonjen. U blizini je i The East Side Gallery, najduža postava umjetničkih djela na svijetu. Riječ je o zidu dugom 1,3 km sastavljenom od originalnih blokova Berlinskog zida koji je oslikalo 105 umjetnika iz cijelog svijeta. Taj zid je izraz umjetničke slobode koja vlada u Berlinu. Treba napomenuti da se daju goleme mogućnosti umjetnicima, kojih u gradu ima u velikom broju. Oni svoju umjetnost izražavaju na razne načine, ali prostora nikad dovoljno, pa tako crtaju po različitim zidovima, vratima, prozorima i na taj način pretvaraju obične gradske ulice u ulične galerije grafita koji često izražavaju emocije umjetnika ili sadrže poruke koje umjetnici upućuju stanovnicima grada, vladi ili cijelom svijetu.

Kroz Berlin prolaze dvije plovne rijeke, Haver i Spree, na kojima je sagrađeno više mostova negoli na bezbrojnim kanalima kroz Veneciju. Vjerujemo da su izleti brodom poseban doživljaj, no ovom prilikom nismo imali dovoljno vremena za uživanje u plovidbi. Vjerojatno mnoge zanima kako izgleda noćni život u Berlinu. Možemo reći da takav grad pruža bezbroj lokala za najrazličitije ukuse, od vrlo luksuznih i skupih restorana i noćnih klubova do skromno, ali uvijek originalno, uređenih barova. Grad je prilično uredan i čist, te odaje dojam sigurnosti u svako doba dana i noći. Do najzanimljivijih točki u gradu uglavnom možete stići vlakom, i to za relativno malu cijenu. Ako vrijeme dopušta, preporučili bismo vam vožnju kroz grad biciklom, koja je nadasve zanimljiva jer nema uzbrdica, a biciklističke staze nalaze se po cijelom gradu. Osim što ćete tako više biti u pokretu, izbjeći ćete nepotrebne gužve s automobilima. Ako po gradu pješačite, pazite da se ne krećete po biciklističkim stazama, jer ćete time izazvati ljutnju biciklista.

Smještaj u užem pa i širem centru grada dosta je skup, pa ako tu želite jeftino prespavati, onda budite spremni na vrlo skromno uređene hotele. Za ljubitelje šopinga nema kraja zadovoljstvu zahvaljujući vrhunskoj ponudi, jedino je ograničenje dubina vašeg džepa. Šoping-centri koncentrirani su na Potsdammer Platzu, ali oni najekskluzivniji smješteni su u samom centru Berlina, kao npr. Lafayette galerija ili Hackesche Höfe. Lafayette galerija izgrađena je u samom centru grada, gdje se nalaze butici svih najskupljih svjetskih brendova, ali ne samo mode nego i automobila. Tako na glavnoj ulici možete vidjeti ogromne izložbene salone Mercedesa, Porschea i Bugattija. Hackesche Höfe ustvari su nekadašnji židovski luksuzni stanovi sa dvorovima, koji povezani uskim prolazima stvaraju kompleks od sedam dvorova. To je šoping-centar s malim trgovinama, ali vrlo ukusno uređenim.

Parkova u Berlinu ima stvarno mnogo, a najveći (pokriva površinu od 2,3 km²) nalazi se u samom centru grada kod Brandenburških vrata. To je Tiergarten, gdje se na samom ulazu nalazi Reichstag, sjedište njemačkog parlamenta. Danas je to jedna od najzanimljivijih znamenitosti Berlina, zahvaljujući i obnovljenoj staklenoj kupoli s koje se može uživati u predivnom pogledu na Berlin.

Iako zime ovdje znaju biti prilično hladne i uvijek popraćene snijegom, ostatak godine pruža dobre klimatske uvjete. Ukoliko ne volite hladnoću i zimske radosti, onda za posjet ovoj europskoj metropoli odaberite neki topliji dio godine kako ne biste u sadašnjosti osjetili „hladnoću“ nekadašnje željezne zavjese.

TEKST I FOTO – Lovro Barbalić